Naši učenici od petog do osmog razreda su 23. travnja posjetili Opservatorij u Hvaru koji je povodom Festivala znanosti 2026, organizirao dane otvorenih vrata s temom ”Energija”. Učenici su tijekom dvosatnog obilaska imali priliku razgledati teleskope, promatrati Sunce i sudjelovati u demonstracijama koje su pripremili znanstvenici dr.sc. Filip Matković i dr.sc. Jaša Čalagović.

Učenicima je na početku omogućeno da pomoću spektroskopa koji sadrži na jednom kraju  usku pukotinu za usnopljavanje svjetlosti, a na drugom kraju optičku rešetku (CD) za rastavljanje svjetlosti na spektar svjetlosti, promatraju svjetlost s izvora sobne lampe, kako bi mogli razumjeti da je svjetlost zapravo elektromagnetsko zračenje, određeno valnom duljinom. Djeca su potom istražili što je Sunce, koliko je staro, koje je veličine i kakve je građe. Učenici su pokušali odgovoriti na pitanje zašto je Sunce jedna velika svjetleća kugla, vlastite svjetlosti, gledano iz svemira bijele boje bez koje ne bi bilo života na Zemlji. Voditelji su odgovorili na pitanje zašto je Sunce zvijezda koja proizvodi energiju i vlastitu svjetlost bijele boje iako je nama vidljivo u spektru od žute do crvene boje ovisno o tome koliko se visoko nalazi na nebu.

Učenici su pomoću modela složili redoslijed planeta Sunčevog sustava, usporedili red veličina planeta i njihovu udaljenost od Zemlje i Sunca. Učenici su povezali da je Sunce tri puta mlađe od svemira i da je daleko najmasivnije tijelo u Sunčevu sustavu te da je u njemu sadržano otprilike 99,8% ukupne mase Sunčeva sustava, a da je njegov promjer 109 puta veći od Zemljinog promjera. Znanstvenici opservatorija su upoznali učenike da su zvijezde nebeska tijela koja nastaju od vrlo vruće plazme (plina u kojem su elektroni i atomske jezgre uglavnom odvojeni), koje od raspadanja čuva njezina vlastita gravitacija. Učenici su se prisjetili da je Sunce građeno od jezgre u kojoj se stvara energija fuzijom vodika u helij. Znanstvenici su djeci pomoću video zapisa prikazali površinu Sunca – fotosferu na kojoj su vidljive Sunčeve pjege, zatim njegov vanjski dio, njegovu atmosferu, vijenac – Sunčevu koronu čija je temperatura nekoliko milijuna stupnjeva. Znanstvenici su djeci objasnili da je Sunce vrlo aktivna patuljasta zvijezda čija korona neprestano emitira plazmu, električki nabijene čestice u svemir tzv. Sunčev vjetar koji se povećava u vrijeme pojačane Sunčeve aktivnosti (koja se događa u ciklusima od otprilike 11 godina). Učenici su imali priliku pogledati snimljene zapise Sunčevih eksplozija, poznate kao Sunčev bljesak i koronin izbačaj mase, koji su opažani sa solarnog teleskopa opservatorija. Znanstvenici su upoznali učenike da Sunčeve eksplozije/erupcije odnosno tzv. geomagnetske oluje mogu biti opasne za svemirske letjelice te ometati kratkovalnu radio komunikaciju koja se koristi, primjerice, u zrakoplovstvu te su stoga ova opažanja na opservatoriju važna i za sigurnost zračnog prometa. Učenici su saznali jednu zanimljivost da se za jednog takvog događaja 1859. godine polarna  svjetlost (koju uzrokuje velik koronin izbačaj) vidjela čak i na Kubi i Havajima, a da je 1989. godine geomagnetska oluja uzrokovala devetosatni nestanak struje u Quebecu. Učenici su se prisjetili da Zemljina atmosfera štiti Zemlju od ultraljubičastog (UV) zračenja koje dolazi sa Sunca, a Zemljine magnetske silnice od izravnog prolaska električki nabijenih čestica iz svemira. Učenici su imali priliku doznati da se čestice niz silnice mogu probiti do Zemljinih polova i u sudaru s plinovima iz atmosfere izazvati pojavu polarne svjetlosti. Učenici su potom obišli refraktorski solarni teleskop koji se nalazi u povijesnoj tvrđavi Napoljun, kojem je namjena detaljno praćenje kromosferskih i fotosferskih pojava kao što su Sunčevi bljeskovi.

U podnožju zvjezdarnice učenici su uz pratnju tehničara g. Tonija Viskovića posjetili dvije kupole unutar kojih je smješten austrijsko – hrvatski teleskop, koji se sastoji od dvaju zrcala te se koristi za promatranje otvorenih skupova i promjenjivih zvijezda. Na kraju su se upoznali i sa najstarijim reflektorskim stelarnim teleskopom kojem je zadaća promatranje promjenjivih zvijezda pomoću fotometrije. Učenici su se upoznali sa pojmom “luminozitet” zvijezde (snaga zračenja ili sjaj nebeskih tijela) i površinskom temperaturom zvijezda kojima se određuje starost i vrsta zvijezda. Učenici su s pažnjom slušali izlaganja, postavljali pitanja i znatiželjno obilazili opservatorij te su uživali u prekrasnom pogledu koji se pruža na grad Hvar, hvarski i viški kanal s Paklenskim otocima te pučinskim otocima Sušac, Vis , Sv. Andrija i Brusnik.

I za kraj, Sunce će se ugasiti za oko 5 miljardi godina, onoliko godina koliko je i staro!

Zahvaljujemo se djelatnicima opservatorija Hvar dr.sc. Filipu Matković i dr.sc. Jaši Čalagović na gostoprimstvu i vodstvu radionice te svim učenicima na sudjelovanju i ugodnoj suradnji.